Kako Arapi kupuju po BiH i koliko objekata imaju?

Niko ne zna koliko se tačno objekata u BiH nalazi u vlasništvu gra?ana arapskog svijeta, ni kako su do njih došli tim prije što veliki broj državljana iz tih zemalja legalno ne može posjedovati nekretnine u BiH.

Za to vrijeme na mjestima koja su najatraktivnija za kupovinu arapski je postao drugi jezik, poput sarajevskog naselja Ilidža gdje su u restoranima i jelovnici na arapskom jeziku, piše Ve?ernji list BiH.

Okolina Sarajeva

Od obavijesti o prodaji stanova do cijene kebaba – sve je na arapskom i sve je podre?eno investitorima. A oni ulažu samo u vlastiti komfor. Obilaze atraktivna izletišta i planine, a onda “mjerkaju” i kupuju. Obe?ava se izgradnja velebnih vila, resorta, a nekada ?ak ni to.

Nije važno je li rije? o poljoprivrednom zemljištu ili nalazi li se lokacija daleko od grada, ni u kojem je dijelu BiH.

Najviše im, ?ini se, godi okolina Sarajeva gdje su pokupovali imanja na podru?ju Ilidže, Hadži?a, Vogoš?e, Srednjeg, Ilijaša, a ne smeta im ni središnja Bosna, ni podru?je Hercegovine.

Dobacili su ?ak i do Jajca, gdje su bili zainteresirani za zemljište u blizini Plivskog jezera koje je u vlasništvu Hrvata, a rije? je o dva hrvatska sela. Me?utim, mještani nisu prodali ni pedlja zemlje iako su nu?ene vrtoglave svote novca. Ipak, kada se podvu?e crta, Arapi su tokom ovog ljeta pokupovali pozamašne zemljišne površine u Bosni, ali i dalje ostaje misterij na koji na?in to ?ine.

Podsje?anja radi, ne postoji reciprocitet za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar i Bahrein. Dakle, ne postoji uspostavljen reciprocitet državljana tih zemalja, uspostavljen izme?u BiH za sticanje prava vlasništva, dakle, uknjiženje, kupovinu. Pretpostavlja se da strani državljani idu u osnivanje ekonomskih društava, kompanija koje mogu biti vlasnici kao pravne osobe. Zakonskim ograni?enjima dosko?ili su tako što otvaraju kompanije preko kojih kupuju zemljište i objekte, a potom ih zatvaraju.

O tome odakle im kapital, kako posluju i što rade u BiH, malo ko zna. Služba za poslove sa strancima je ukazivala na ovu pojavu te ?ak i neke od njih provjerila, utvrdivši da oko polovice više ne postoji. Ono što je vrlo bitno re?i jest to kako stranac kao fizi?ka osoba ne može imovinu uknjižiti na sebe, ali je može uknjižiti na pravnu osobu.

Provjere bez rezultata

Nakon pet godina boravka taj stranac automatski daruje, odnosno njegova kompanija daruju imovinu samom sebi i on ostvaruje mogu?nost poslije pet godina to uknjižiti na fizi?ku osobu. To je jedan trend. Služba za poslove sa strancima vršila je odgovaraju?e provjere za više od sto subjekata na podru?ju Sarajevske županije, ali još uvijek nema konkretnih rezultata o na?inu kupovine i na?inu isplate tog novca. Podaci kojima raspolaže Služba za strance BiH otkrivaju, ipak, neke kontroverzne situacije. Primjer, za neke slu?ajeve se pouzdano zna da stranac uop?e ne do?e u Bosnu i Hercegovinu, nema ga evidentiranog u bazi podataka, nema odobren boravak u BiH, a u kona?nici se dogodi da kao pravna osoba ima nekretninu u BiH i to velike vrijednosti.